Podaci su konačni i oni nisu optimistični. U RS ukinuto je 80 odjeljenja, neka jer ove godine nisu upisala niti jednog učenika, a neka jer je zbog financijske krize došlo do preraspodjele normi i spajanja odjeljenja. Milena je profesor razredne nastave u Banja Luci.
Iako je kaže ove godine najavljeno da neće biti tehnološkog viška radnika, činjenica je da većina nastavnika normu dopunjava u drugim školama: "Većina mojih kolega, kao i ja su u stalnom strahu da ćemo jednog dana postati tehnološki višak jer svjedoci smo da se svake godine sve manje đaka upisuje. U gradskim školama gdje je nekada bilo sedam odjeljenja sada se upisuje četiri ili pet. U ruralnim sredinama gdje su bila bar dva odjeljenja sada se upisuje samo jedno".
A stanje je najgore u Hercegovini i u istočnom dijelu BiH. Predsjednik Aktiva direktora bijeljinske regije, Dragorad Vasić kaže da je svake godine manji broj upisanih učenika, ali da se o tome malo govori: "Da, apsolutno nije optimistično. Oko 970 učenika upisano je u Bijeljini u prvi razred što je u poređenju sa upisom u posljednje četiri godine za oko 300 manje. Kada je riječ o cijeloj regiji, upisano je pet posto manje učenika u odnosu na protekle godine".
Za samo pet školskih godina RS je postala siromašnija za gotovo 15 000 osnovaca. Ako ovom dodamo da prosječno odjeljenje broji oko 19 učenika, računica je da je u tom razdoblju zatvoreno 740 učionica. Stanje je malo bolje u Federaciji BiH kada je riječ o upisanim učenicima iako podaci nisu obećavajući.
Predsjednik sindikata osnovnog obrazovanja FBIH Selvedin Šatorović kaže da je evidentno da je svake godine smanjen broj upisane djece u prve razrede i da se time mora pozabaviti država kroz suzbijanje bijele kuge: "Mi još uspijevamo da stanje održimo bez proglašenja tehnološkog viška u svim županijama, na način da povećamo kvalitet nastave, smanjujući broj učenika u odjeljenju".
Problem je što ovaj sistem ne može vječno trajati tako da će u jednom trenutku broj đaka u učionicama prestati opadati, a na birou za zapošljavanje bit će sve više učitelja bez norme. Bez obzira na takav scenario, vlasti ni u jednoj županiji nemaju strategiju za rješavanje ovog pitanja jer je evidentno da se svake godine upisuje isti ili čak veći broj profesora razredne nastave, što je sa ovakvim stanjem u društvu apsurdno.
"Smatramo da se odsjeci na fakultetima određuju ne prema potrebama tržišta rada već prema imenu i prezimenu profesora koji treba napuniti normu. Iluzorno je da država s jedne strane financira školovanje tog kadra, a s druge strane da ga proglašava tehnološkim viškom. To je još jedna nebuloza koja se može desiti samo u BiH", naglašava Šatorović.
Federacija ima dodatni problem, a to je razjedinjenost, jer svaka županija ima svoje ministarstvo prosvjete koje radi na način kako njemu odgovara. Mirel Čeliković iz Tuzle, novinar Bh radija 1, bavio se temama manjka upisanih učenika u osnovne i srednje škole u Tuzlanskoj županiji, gdje je stanje možda i najgore kada je riječ o Federaciji BiH.
U posljednjih 10 godina primjetan je manji broj učenika kaže Čeliković identifikujući aktualnu vlast kao glavnog krivca: "Bojim se da će za par godina kada se još više bude osjetio manjak učenika, ako se nešto ne promijeni, broj nastavnika na birou udvostručiti, jer je očigledno da se radi o hiperprodukciji kadra koja ne prati potrebe tržišta rada".
Zanimljivo je da se nitko od nadležnih previše ne zabrinjava kada je riječ o ovom problemu, osim deklarativno. Početkom godine za novu Vladu RS na čijem čelu je Željka Cvijanović najbitnije je bilo da RS demografski ne opada: "Kako ćemo se ponašati kasnije u smislu određenih potreba racionalizacije bit ćete obaviješteni", rekla je tada Cvijanović.
Ovdje se ne radi samo o gašenju na desetine odjeljenja već o značajnom broju prosvjetnog kadra koji će biti tehnološki višak, jer neće imati koga učiti za nekoliko godina. Resorni ministar Goran Mutabdžija slaže se da će višak prosvjetara biti veliki problem iako konkretnog plana nema: "Hoću da kažem da je to jedno kompleksno pitanje koje moramo osvijetliti sa svih strana".
Sindikat u ovom trenutku radi na inicijativi za izmjenu Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju gdje bi se definirao najmanji, najveći i optimalan broj đaka u učionicama kako bi se zaštitili radnici. Da li će to prihvatiti i vlada, vidjet će se već u ovoj školskoj godini jer je naredna kalendarska izborna, pa su sva obećanja moguća.
Izvor: bljesak.info
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.